• CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

  • CENTAR ZA KULTURU - ĐAKOVO

260 dana

Redatelj: Dražen Ferenčina
Dramatizacija i dramaturgija: Ana Prolić
Scenografi: Deni i Martino Šesnić
Kostimografkinja: Saša Došen Lešnjaković
Glazba: Mate Matišić
Suradnik za scenski pokret: Alen Čelić
Oblikovanje svjetla: Deni Šesnić
Oblikovanje videa: Martino Šesnić
Izvođači:
Marijan: Aljoša Čepl
Ostale uloge: Vjekoslav Janković, Tatjana Bertok Zupković, Matea Grabić, Ivan Ćaćić, Zorislav Štark, Neven Lucian Davidović
 
Predstava je na programu u utorak 22.12.2015, u 20 sati.
 
Ulaznice, po cijeni od 15 KN, mogu se kupiti u pretprodaji od 11.12.2015 u redovnom radnom vremenu blagajne kina!
 

Kazalištna predstava "Od tišine do glazbe"

 
Srijeda, 17. lipnja 2015. u 20.00 sati
 
Europom po kulturi – Dani slovenske kulture u Đakovu i Osijeku – novi je kulturni proizvod s potpisom PPN-a. Publika će imati rijetku priliku pogledati vrhunsku kazališnu predstavu “Od tišine do glazbe“ s podnaslovom “Koncert za anegdotu i klavir“. Autori predstave su slovenski umjetnici Jure Ivanušič i Marko Vezovišek.
U jednosatnom performansu dramski glumac i pijanist Jure Ivanušič atraktivno, virtuozno i žanrovski raznoliko vodi kroz fenomen glazbe.
U svom ilustrativnom, duhovitom, a ipak muzikološko vjerodostojnom nastupu majstorski se transformira iz jedne glazbeno relevantne uloge u sljedeću; od pijanista do pjevača, od skladatelja do dirigenta, od muzikologa do glazbenog kritičara. Od kamenog doba do Rolling Stonesa, od klasike do moderne, od jazza do popa, od popevke do šansona, od uvertire do aplauza.
Jure Ivanušić je izvanredan glumac i vrhunski glazbenik koji, polazeći od nekih elemenata kabarea, stvara rijetko viđenu svečanost i kazališta i glazbe i humora u kojoj gledateljima čak ni slovenski jezik nije prepreka da dožive ovo vrhunsko djelo, ističu organizatori.
Ovom predstavom Slovensko kulturno društvo „Stanko Vraz“ iz Osijeka započet će ovogodišnje Dane slovenske kulture koji će se tijekom lipnja održati u Đakovu i Osijeku.
 
Cijena ulaznice: 30 kuna
 

Kazališna predstava "Žedna ljubavi"

KAZALIŠTE „MIKA ŽIVKOVIĆ“ – RETKOVCI
prema motivima djela Joze Ivakića
 

Utorak, 21. travnja 2015. u 20.00h

Dramatizacija, prilagodba i režija: MARKO SABLJAKOVIĆ

 

Igraju: Zdravko Šinjori, Maja Jakšić, Martina Ištaković, Ilija Červen, Vesna Šinjori, Anica Prošenski, Đuro Perković, Katica Štefančić, Marija Mrvičin, Marko Pranjić, Antun Brajković, Mira Šutalo, Šimun Ištaković, Kristina Šinjori, Danijela Ištaković, Kristina Šutalo, Magdalena Benačić, Matija Grgić, Nikolina Benačić i Đurđica Zetović

Scenografija: DEJAN DURAKOVIĆ
Izrada scenografije: STOLARSKI OBRT „Mikuš“, Ivankovo
Kostimografija: ZVONKO MAJDIŠ
Šminka: RUŽA MILER
Oblikovanje svjetla i zvuka: NIKOLA BEVANDA
i ŽELJKO ŠINJORI
Odabir glazbe i produkcija: TIHOMIR IVANETIĆ
Koreografija: ENRIH MERDIĆ
Inspicijent: MARKO PRANJIĆ
Idejno rješenje plakata i dizajn: MIRELA ANDABAK

Joza Ivakić, jedan od istaknutijih slavonskih književnika i dramskih umjetnika s početka 20. stoljeća, čitateljskoj publici ostavio je u naslijeđe vrijed¬na dramska ostvarenja poput Majstorice Ruže i Inoča. Dramska djela izvedena na mnogim profesionalnim i amaterskim scenama sjajna su podloga za dramatizaciju novog dramskog teksta prema motivima spomenutih drama u kojoj Ivakić daje pregled karakternih osobina seljana koji su činili stanovništvo vinkovačke okolice u vremenu kada drame i nastaju.
Likovi koje Ivakić utjelovljuje u dramama i danas žive, hodaju seoskim i urbanim sredinama – u novom „ruhu“ i s novim pogledima na svijet, jer i sam Ivakić na početku drame Majstorica Ruža kaže: „…Radnja se događa u malom slavonskom mjestu u vinkovačkoj okolici sada i uvijek…“
Vrlo je važno zadržati izvornost Ivakićevih rečenica kako ih je on zamislio i prenio na papir, ali dopustiti likovima da se zajedno isprepletu u jednoj i drugoj drami prateći sudbinu majstorice Ruže i njezinog File, kao i sudbinu Andre Eleševića i supruge mu Kaje. Preljub, okosnica dviju drama, prikazan u vremenu kada Šokci čine većinsko stanovništvo malih slavonskih sela, bit će zanimljivo pratiti na kazališnim daskama 21. stoljeća kada teatar nudi niz novih mogućnosti i ostvarenja. Retkovački kazalištarci zajedno s redateljem Markom Sabljakovićem, koji potpisuje i dramatizaciju teksta, publici će prikazati suvremenu kazališnu predstavu čija aktualna tema budi zanimanje današnjeg gledatelja. Redateljska koncepcija nastojat će publici približiti novo viđenje reprezentativnih slavonskih djela zadržavajući izvornost rečenice, karakternih osobina likova, ali i poštivajući vrijeme u kojem je smještena radnja dviju drama. Suvremen pristup radu na predstavi bit će prožet jakim glumačkim snagama koje zaokružuju ovu veliku kazališnu priču.

Karte u prodaji na blagajni Centra za kulturu u Đakovu po cijeni od 10,00 kn.

Kazališna predstava "Šuma Striborova"

Režija: Senka Bulić
Scenografija i glazba: Tomislav Ćurković
Kostimografija: Oliver Jularić
Oblikovanje svjetla: Nikša Mrkonjić
Igraju: Senka Bulić i Stipe Kostanić

Kazališna predstava Šuma Striborova u produkciji Kazališta Hotel Bulić, održat će se u subotu, 07. veljače 2015. u 12.00 sati.

Šuma Striborova jedna je od najljepših hrvatskih bajki, omiljena i djeci i odraslima. Potječe iz ciklusa pripovijetki pod nazivom Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić. U izgubljene svjetove drevne staroslavenske mitologije vode vas Senka Bulić i Stipe Kostanić.
Zbog svoje originalnosti i popularnosti među čitateljima Ivana Brlić Mažuranić često je nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom. Priče iz davnine su objavljene davne 1916. godine, a do danas su prevedene na čak 50 jezika. Izgubljeni svjetovi drevne staroslavenske mitologije i hrvatske narodne predaje u njima se vraćaju u život, donoseći bezvremensku poruku Ljubavi i roditeljima i djeci.Pisana raskošnim i uzbudljivim stilom, Šuma Striborova je postala kultni tekst hrvatske dječje književnosti. Čuveni Stribor (Stribog) je bio slavenski bog vjetra i šume. Pod njegovim vječnim pogledom i s njegovim dopuštenjem, na kraju putovanja začaranom šumom, saznat ćemo što je najvrednije u životu...

No krenimo ispočetka. Jednom davno postojala je prekrasna šuma koju su zvali šuma Striborova. Netko ju je začarao i otad se u njoj zbivaju svakojaka čuda. Legenda kaže da šuma mora ostati začarana, dokle god u nju ne dođe onaj, kojemu je draža njegova nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta. Njeno drveće čuva mnoge tajne, a u njoj žive razna fantastična bića, šumski čarobnjak Stribor i njegovi zlatni dvori, čarobne životinje, uklete duše i duhovi. Kažu da su se u šumi zbivala čuda dobra, ali i čuda naopaka - svakome po zasluzi. Dogodilo se jednom da je mladić zašao u šumu Striborovu da nasiječe drva, a nije znao da je šuma začarana. Na svome putu susreo je zmiju koja se pretvorila u prelijepu djevojku. Očaran njezinom ljepotom i ne znajući ništa o njenom pravom podrijetlu, mladić ju je odveo kući gdje ga je čekala majka. Sluteći da djevojka nije ono za što se predstavlja, mladićeva majka će i sama morati kročiti u začaranu šumu, ako želi zaštititi sina od drevne čarolije.

Ulaz slobodan.